Pojašnjenje pojmova umjereno, ovjereno, sukladno

Poštovani korisnici naših usluga,

Ponukan učestim upitima u kojim ljudi strašno miješaju pojmove vezane uz mjeriteljstvo pokušat ću Vam ih malo pojasniti i približiti, te se nadam da ćete bar malo dobiti dojam, šta, kako zašto i gdje.

Evo i jednog primjera nesmislenog upita gdje su u jednoj rečenici izmješani gotovo svi pojmovi, a ovom prilikom spomenuti ću i one koji su zaboravljeni.

“Molim Vas ponudu za certifikaciju (umjeravanje) po normama DZM-a za sljedeću opremu:” , glasio je upit.

Prvo ću na jednostavan način pokušati razjasniti pojmove:

CERTIFIKACIJA:
Certificiraju se proizvodi i certifikacija nema direktne veze sa mjeriteljstvom iako certifikacijske kuće koriste usluge umjernih i ispitnih laboratorija da bi na osnovu dobivenih rezultata izdali certifikat. Certifikat se obično izdaje kao potvrda da su proizvodi prizvedeni od odgovarajućih materijala, da su sigurni u upotrebi i slično i često je to vezano je uz CE znak. Kako se ovom uslugom ne bavimo te kako Vas ne bi slučajno krivo informirao evo jedan zgodan link za one koji žele više saznati o certifikaciji – link.

UMJERAVANJE:
Umjeravanje spada pod tehničko mjeriteljstvo. Umjeravanje u akreditiranom laboratoriju je usluga koju Vam možemo ponuditi, ali kao takva nema nikakve veze sa Državnim zavodom za mjeriteljstvo. Umjeravnje mjerila u akreditiranim laboratorijima veže se uz Hrvatsku akreditacijsku agenciju (HAA) ako već imate potrebu povezati taj pojam sa nekom institucijom. S obzirom da je Hrvatska primljena u društvo članica potpisnica Multilateralnih sporazuma o priznavanju akreditacije u Europskoj organizaciji za akreditaciju (EA), umjernica iz bilo kojeg akreditiranog laboratorija u Hrvatskoj od potpisivanja sporazuma ima sve osnove da bude priznata u cijeloj Europi, a i šire pa ne vidim razlog zašto ne bi vrijedila i kod nas. Ono što umjeravanje čini “nezgodnim” u nekim slučajevima je upravo to što se umjeriti mogu i netočna mjerila. Dakle ako manometar ima umjernu naljepnicu to ne znači da je po automatici i točan, tj. da zadovoljava svoju klasu. Kod umjeravanja treba čitati umjernice! One ne služe da bi se pokazale inspektoru već da Vi znate koliko Vaša mjerila odstupaju, te na osnovu toga sami procjenjujete da li umjerena mjerila zadovoljavaju Vaše procese ili ne. Također umjerni laboratoriji nemaju pravo odrediti vrijeme valjanosti umjeravanja, na Vaš zahtjev možemo eventualno predložiti termin ponovnog umjeravanja, ali i to je nezahvalno jer mi ne znamo za šta Vi upotrebljavate Vaša mjerila. Uz iskazani rezultat odstupanja mjerila kod umjeravanja obavezno se iskazuje i mjerna nesigurnost (npr. 0,2 bar ± 0,03 bar). Najčešće se umjeravaju etaloni koji služe za daljnja ispitivanja i umjeravanja (precizniji instrumenti) iako nije pravilo. Prilikom izbora akreditiranog umjernog laboratorija obavezno pregledajte za šta je sve laboratorij akreditiran i koje najbolje mjerne sposobnosti (CMC) ima. Umjeriti se može i samo jedan dio mjernog područja instrumenta, pa ako imate termometar 0-100 °C, a koristite ga samo u podučju 20-25 °C naglasite to! Važnije Vam je da dobijete umjerenih 5 točaka unutar tih 5°C nego da dobijete 5 točaka unutar 100°C od kojih niti jedna ne mora biti točka koju Vi koristite.

OVJERAVANJE:
Ovjeravanje je usluga koju Vam možemo ponuditi i zbilja je vezana uz Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM), ali tu postoje određeni problemi koje ću pojasniti. Ovjeravanje spada pod zakonsko mjeriteljstvo. Kada manometar na sebi ima ovjernu naljepnicu to znači da on sigurno zadovoljava klasu kojoj pripada i da bez gledanja u papir možete biti sigurni da je unutar dozvoljenih granica. Oni koji žele znati koliko njihovo mjerilo odstupa to mogu pročitati u izvješću o ispitivanju. Ono što tu ne znate je sa kojom mjernom nesigurnošću je to odstupanje iskazano, ali sigurno nije veća od propisane. Ukoliko trebate iskazanu mjernu nesigurnost onda trebate umjeravanje. Ono što je problematično kod ovjeravanja je to što se ovjeravati mogu samo mjerila koji imaju tipno odobrenje izdano od DZM-a, takvo mjerilo treba imati službenu oznaku na sebi. Prilikom predaje mjerila na ovjeravanje tu službenu oznaku morate znati inače mjerilo ne možemo povezati sa tipnim odobrenjem, a mjerilo koje nema tipno odobrenje ne može se ovjeriti. Evo i jedan primjer kako izgleda jedna službena oznaka (HR P-1-1028) da službene oznake ne mješate sa normom po kojoj je manometar napravljen (npr. EN 837-1) ili nekim drugim oznakama.

ISPITIVANJE SUKLADNOSTI:
Zbog velikog problema sa tipnim odobrenjima (98% mjerila nema tipno odobrenje) u DZM-u je nekad postojala i usluga ispitivanja sukladnosti, koju je DZM napustio, a mi je i dalje koristimo. Prilikom ispitivanja sukladnosti točnosti mjerila gleda se kao i kod ovjeravanja da mjerilo zadovolji propisan razred točnosti, tj. klasu danu od proizvođaća. Ukoliko mjerilo zadovolji na njega se ljepi naljepnica “Sukladno”, a ako ne zadovolji mjerilo ne može dobiti naljepnicu kako je to slučaj kod umjeravanja. Dakle kao i kod ovjeravanja ako je naljepnica na manometru znamo da je mjerilo sigurno unutar granica propisanih od strane proizvođaća. Oni koji žele znati koliko njihovo mjerilo odstupa to mogu pročitati u izvješću o ispitivanju. Ovdje se također ne iskazuje mjerna nesigurnost. Još jedna razlika u usporedbi sa ovjeravanjem je što se ispitivanje sukladnosti može provesti na svim mjerilima kao i umjeravanje, neovisno o tipnom odobrenju.

Zašto se mi još uvijek držimo te usluge? Upravo zbog toga što većina mjerila koja kod nas dolaze na ispitivanje su zapravo neka industrijska mjerila koja nemaju tipna odobrenja, a osobe koje ta mjerila koriste u velikom postotku nikada niti ne vidi popratni dokument tj. izvješće, umjernicu ili ovjernicu (ona obično završi u nekom registratoru i čeka inspektora). Uzmimo za primjer neki manometar u kotlovnici. Iz prakse znam da 80% osoba koje rade u kotlovnici nikada ne vide papir koji je uz manometar došao sa ispitivanja. Problem koji lako može nastati ako se takav manometar umjeri, a ne zadovoljava svoju klasu tj. znatnije odstupa od dozvoljenih granica, a osoba koja sa njim radi ne zna da mjerilo puno griješi jer nikada nije niti vidjela umjernicu, a smatra da je manometar točan jer “manometar ima naljepnicu” može dovesti do nekih neželjenih posljedica koje ovom uslugom ispitivanja pokušavamo izbjeći. Svjesni smo činjenice da to nije naš problem, ali bez obzira na to, takvo ponašanje nas brine.

Ostalo mi je da prokomentiram i dio iz upita vezan uz riječ norma: DZM ne izdaje norme, niti ne radi certifikaciju prema normama. Norme prihvaća i izdaje Hrvatski zavod za norme (HZN). A DZM ih eventualno koristi kao podlogu u svojim pravilnicima za ovjeravanje mjerila. Norme koriste i ispitni i umjerni laboratoriji (između ostalog po točno definiranim normama su i akreditirani) uglavnom da skratim, norme svi koristimo na ovaj ili onaj naćin. Ovako pozivanje na normu kao u upitu iz primjera nema nikakvog smisla, trebalo je bar navesti na koju normu se misli, ako ništa drugo.

Pretpostavljam da ste već i sami shvatili da se za mjerila koja rade na različitim pozicijama u procesu vrlo vjerojatno prikladne i različite usluge ispitivanja stoga se dobro informirajte koja je usluga najprikladnija za Vaš slučaj i dobro definirajte uslugu koju želite da Vam ponudimo jer između ostalog time se određuje kako cijena usluge, tako i usluga sa kojom ćete na kraju biti zadovoljni i prilikom pregleda od strane inspekcije nećete imati problema.

 

Nadam se da sam bar malo pojasnio ove pojmove.

Odgovori